Ima li “travnička jacija” uporište u šerijatu

Alejkumusselam.
Pod travničkom jacijom se podrazumijeva klanjanje jacije namaza u ljetnom periodu u Bosni sahat i pol nakon nastupanja akšam namaza, a ne kao što je u takvimu u kojem vremenski razmak između akšama i jacije u jednom ljetnom periodu bude više od dva sahata. Ovo vrijeme početka klanjanja jacije u ljetnom periodu a koje je nazvano travničkom jacijom se pripisuje travničkom muftiji Korkutu, tj. da je on izdao fetvu o tome.

Znači, to što je nazvano travničkom jacijom u pitanju, a opisano riječima “klanjali bi skoro odmah jaciju poslije akšama i na spavanje”, to nije takozvana travnička jacija, jer se pod njom podrazumijeva klanjanje sahat i pol nakon akšama.

A što se tiče početka jacijskog vremena, nema razilaženja među islamskim pravnicima da jacijsko vrijeme nastupa sa nestankom Šefeka, s tim da su se razišli oko toga šta je to Šefek. Dokaz da jacija nastupa sa zalaskom Šefeka je hadis koji bilježi Muslim u svom Sahihu od Abdullaha ibn Amra, radijallahu anhuma, u kojem je između ostalog došlo: “A vrijeme akšam namaza traje sve dok nestane Šefeka”. (Prvi stav učenjaka) Većina učenjaka ovog Ummeta od malikija, šafija i hanabila, kao i Ebu Jusufa i Muhammeda ibn Šejbanija od hanefija smatra da je Šefek crvenilo i ostatak sunčeve svjetlosti nakon što ono zađe. Znači, po ovom stavu jacija nastupa kada na nebu na mjestu i strani gdje zalazi Sunce nestanu crvene zrake.

(drugi stav učenjaka) Dok Ebu Hanife i El-Muzeni od šafija smatraju da je Šefek bjelina koja se pojavi nakon crvenila. A vremenska razlika između ova dva Šefeka (crvenog i bijelog) je u nekih dvanaest minuta.

Ebu Hanife dokazuje svoj stav da je Šefek bjelina sa hadsim koje se prenosi od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, u kojem je došlo: “Zaista je zadnje vrijeme akšama kada pocrni horizont”, a pocrni kada se Sunce sakrije u tami a to je vrijeme kada nestane bijeli Šefek. Spomenuti hadis navodi Ez-Zejle’i u “Nasbur-rajeti” (1/234) i kaže da je hadis čudan, tj. nije mu poznat, znači slab. Takođe, Ibn Hadžer u knjizi “Ed-Diraje” (1/103) kaže za ovaj hadis da ga nije mogao naći ali da ima hadis sličan njemu kojeg bilježi Ebu Davud. A u hadisu u kojem je došlo da je Džibril, alejhis-selam, podučavao Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kada će klanjati farz namaze je došlo, između ostalog: “A klanjao je jaciju kada potamni horizont”. Ovaj hadis bilježe Ebu Davud, Darekutni, Hakim i Bejheki, a vjerodostojnim ga ocjenjuju Hakim, Zehebi i El-Hattabi, a dobrim ga ocjenjuju Nevevi i Albani.

A argumenti sa kojima dokazuje džumhur da je Šefek crvenilo su, prije svega, samo jezičko značenje Šefeka za kojeg stručnjaci arapskoj jezika, poput El-Dževherija, El-Ezherija i El-Ferra’a, kažu da znači crvenilo. Takođe, dokazuju sa hadisom od Abdullaha ibn Omera, radijallahu anhuma, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Šefek je crvenilo, pa kada nestane Šefeka obavezan je namaz”. Bilježi ga Darekutni a Ibn Huzejme ga ocjenjuje vjerodostojnim, međutim, ispravno je da su ovo riječi Abdullaha ibn Omera, radijallahu anhuma, kako su to pojasnili Bejheki, Ibn Abdulhadi i Nevevi. Tumačenje Šefeka sa crvenilom se prenosi od mnogih ashaba i tabi’ina tako da je stav koji je zauzeo Ebu Hanife jako slab jer ga ne podupiru nikakvi dokazi.

Prema tome, ibret u nastupanju jacijskog vremena je nestanak crvenila iznad horizonta u pravcu gdje je Sunce zašlo što važi za sva mjesta i godišnja doba. S tim da se taj nestanak crvenila vremenski mijenja shodno godišnjem dobu i mjestu.

Onaj ko hoće da ustanovi koliko traje akšam namaz, sve do nestanka crvenila treba posmatrati i utvrditi to u stvarnosti i za ljeto, jesen, zimu i proljeće.

Već dvije godine lično sam posmatrao nestanak crvenila u ljetnom periodu kod nas u Bosni i ustanovio da, kada je po vaktiji nastupanje jacije bilo više od dva sata nakon početka akšama, da je nestanak crvenila bio nakon sahat i dvadeset minuta, što znači da ono računjanje jacijskog vremena po vaktiji se ne slaže sa šerijatskim određivanjem nastanka jacije namaza, čak ni po mišljenju Ebu Hanife. Takođe, ono što se naziva travničkom jacijom, tj. da se jacija klanja sahat i pol nakon akšama, je bliže mišljenju većine učenjaka i bliže je spomenutim dokazima o nastupanju jacije namaza. Ve billahi tevfik.

Na pitanje odgovorio: dr. Zijad Ljakić
Preuzeto sa stranice: http://www.n-um.com