Bismillah.

El-hamdu lillahi Rabbil-‘alemin. Ves-salatu ves-selamu ‘ala nebijjina Muhammed, ve ‘ala alihi ve sahbihi edžme'in.

Pojedini ljudi, Allah ih uputio i popravio, izmišljaju i iznose neistinit govor kako bi nasmijali i zabavili druge na skupovima, ne znajući, miskini, u kakvu opasnu stvar se upuštaju. U hadisu Mu'avije b. Hajde, radijallahu te'ala ‘anh, stoji da je rekao: “Čuo sam Allahovog poslanika, sallallahu ‘alejhi ve ‘ala alihi ve sellem, da kaže: “Teško li se onome koji priča i laže, izmišlja, kako bi time nasmijao druge! Teško li se njemu! Teško li se njemu!” (Hadis je dobar: Ebu-Davud, 4990; Tirmizi, 2315; Ahmed, 19519; Darimi, 2702) Tj. Velika propast ili duboka dolina u Džehennemu pripada onome koji laže da bi svojim lažima nasmijavao druge. (‘Avnul-m'abud, 8/311) Ve billahi-t-tevfik!

Hajruddin Ebu-Muhammed, prof.

Preuzeto sa stranice:islamskiedukativni.wordpress.com

We alejkumu-s-selam we rahmetullahi we berekatuhu. Bismillah. El-hamdu lillahi Rabbil-‘alemin. Ves-salatu ves-selamu ‘ala nebijjina Muhammed ve ‘ala alihi ve sahbihi edžme'in.

Uzvišeni Allah nam je propisao da, kada hoćemo namaz da obavimo, određene dijelove tijela operemo: “O vjernici, kad hoćete molitvu da obavite, lica svoja i ruke svoje do iza lakata operite – a dio glava svojih potarite – i noge svoje do iza članaka …” (Prijevod značenja El-Maida, 6) Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, u vjerodostojnom hadisu kaže: “Allah neće primiti namaz nijednog od vas, kada izgubi abdest sve dok se ne abdesti!”

Prilikom uzimanja abdesta moramo voditi računa da voda dospije do kože svakog dijela tijela čije nam je pranje naređeno, u protivnom naš abdest neće biti ispravan. U ovom slučaju odgovor se vraća vama. Vi poznajete tu vrstu kreme koju koristite: da li ona propušta vodu do kože lica ili ne? I kroz koliko vremena nakon što upotrijebite dotičnu kremu uzimate abdest? Ako ustanovite da voda ne dolazi do kože, onda vam je obavezno prije uzimanja abdesta da odstranite tu kremu: sapunom i toplom vodom, ili nečim drugim odgovarajućim. We billahi et-tewfik, we sallallahu ‘ala nebijjina Muhammed we ‘ala alihi we sahbihi we sellem.

Hajruddin Ahmetović, prof.

Preuzeto sa stranice:islamskiedukativni.wordpress.com

We alejkumu-s-selam we rahmetullahi we berekatuhu. Bismillah. El-hamdu lillahi Rabbil-‘alemin. Ves-salatu ves-selamu ‘ala nebijjina Muhammed ve ‘ala alihi ve sahbihi edžme'in.

Niko od prethodnih islamskih učenjaka, učenjaka selefa, nije rekao o propisanosti micanja ili pokazivanja kažiprstom između dvije sedžde, a kamoli da je rekao da je to obaveza. Muslimani su naslijedili od tih učenjaka selefa način obavljanja namaza bez tog micanja ili pokazivanja kažiprstom između dvije sedžde, da li zbog slabosti samog predanja ili zbog njegovog suprostavljanja brojnijim vjerodostojnim predajama. Imam Abdur-Rezzak, rahimehullahu te'ala, je zabilježio predaju Vail b. Hudžra u kojoj se spominje da je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, pokazivao kažiprstom na sjedenju a zatim učinio sedždu. Zabilježio ju je preko Sevrija, Asima b. Kulejba, Vail b. Hudžra. Imam El-Bejheki, rahimehullahu te'ala, u svome djelu “Es-Sunen el-kubra” (2/131) kaže: “Poglavlje o onome što je došlo o pravljenju halke između srednjeg prsta i palca” – zatim je spomenuo hadis Vail b. Hudžra, da bi poslije njegovog spomena rekao: “Mi odabiremo hadis Ibn-Omera i Ibnu ez-Zubejra zbog njegove vjerodostojnosti i jačine njegovih puteva kojima je došao, kao i prednosti ljudi, prenosilaca ovog hadisa, njihovom ugledu i vrijednosti nad Asim b. Kulejbom.” Šejhovi Albani i Bin Baz kažu da se u ovom predanju Abdur-Rezzak razišao sa Muhammed b. Jusufom el-Firjabijom i Abdullahom b. El-Velidom koji prenose hadis Vaila b. Hudžra izravno iz Sevrijevih usta, ali bez spominjanja sedžde nakon pokazivanja prstom, što ukazuje da se radilo o prvom ili drugom tešehhudu a ne između dvije sedžde. Tako da je greška došla u Abdur-Rezzakovom predanju od njega samog. Naročito kada se uzme u obzir da je Muhammed b. Jusuf el-Firjabi bolje i više pamtio Sevrijevih hadisa od Abdur-Rezzaka. Takođe, pored ovog hadisa, oni koji zastupaju mišljenje da je propisano micanje kažiprstom između dvije sedžde, spominju opće hadise o micanju ili pokazivanju kažiprsta u kojima se spominje da je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, kada bi sjeo pokazivao svojim kažiprstom. Kažu: “Sjedenjem se naziva i sjedenje između dvije sedžde, kao i prvi i drugi tešehhud, tako, na svakom sjedenju pokazuje se kažiprstom ili miče njime.” Međutim, njihova izjava je netačna, zbog toga što pored ovih općih predaja o micanju kažiprsta postoje ograničene predaje u kojima se tačno spominje tešehhud. Te predaje su zabilježili: Nesai (1/173) od Ibn-‘Ujejne, Ibn-Huzejme (697) od Šu'beta, kao i Ahmed (4/319), Tahavi (1/152) od Ebul-Ahvesa, kao i Taberani u “Mu'džemul-kebiru” (22/34/80) i drugi. A pravilo je da se opća predaja pojasni ograničenom. Netačna je i zbog toga što, ukoliko se i spomene sjedenje uopćeno, kod islamskih učenjaka, prethodnika, ono ima značenje tešehhuda i nikako ne može se odnositi na neko drugo sjedenje. Ibn-Hadžer, rahimehullahu te'ala, u svome djelu “Fethul-Bari” (2/402) spominje govor Ibnu-Rušejda, rahimehullahu te'ala, koji kaže: “Kada se u hadisima riječi “sjedenje u namazu” spomenu općenito, bez ikakvog ograničenja, onda se pod tim sjedenjem misli na tešehhud.” Takođe, Imam Nesai, rahimehullahu te'ala, u “Es-Sunen el-kubra” (746) i “Es-Sunen es-sugra” (1159) pod poglavljem: “Položaj ruku kod sjedenja na prvom tešehhudu”, spomenuo je predaju Vail b. Hudžra u kojoj se ne spominje sjedenje radi tešehhuda, nego se spominje samo sjedenje, što je dokaz da kada se spomene sjedenje misli se na tešehhud, prvi ili drugi. Na osnovu spomenutog, možemo reći da uopće nije propisano klanjaču da pomiče ili pokazuje svojim kažiprstom na sjedenju između dvije sedžde. A Allah najbolje zna! Ko želi da sazna više o ovome može pogledati: Bekr b. Abdullah Ebu-Zejd, “La džedide fi ahkami-s-salati” (38-46); Muhammed Nasiruddin el-Albani, “Temamu el-minne” (214-217); Mešhur Hasan Selman, “El-kavlu el-mubin fi ahtai el-musallin” (166). We billahi et-tewfik, we sallallahu ‘ala nebijjina Muhammed we ‘ala alihi we sahbihi we sellem.

Hajrudin Ahmetović, prof.

Preuzeto sa stranice:islamskiedukativni.wordpress.com

Es-Selamu alejkum!

Lijepo je porodici umrlog izraziti saučesće riječima:

“Inne lillahi ma ehaze ve lillahi ma eata, ve kullu šejin indehu li edželin musemma, fasbir vehtesib.” U prijevodu: “Allahu pripada ono što je dao i uzeo. Svaka stvar kod Allaha ima svoj određeni rok. Strpite se i očekujte nagradu od Allaha!” (Buhari).

Međutim, nisu ispravne današnje klasične posjete porodici umrlog, koji pripremaju hranu za goste, kako na dan ukopa tako i nekoliko narednih dana nakon ukopa.
Veliki hanefijski pravnik Ibn-Hummam kaže: “Pokuđeno je ići na obrok porodici umrlog, jer se gozba priprema u veselju a ne u žalosti. Ovakva gozba je ružna novotarija.” (Vidjeti: Serhu fethil-kadir, 2/142). Slično ovome rekao je hanefijski hadiski stručnjak Seharenfuri. (Vidjeti: Bezlul-medžhud, (14/99). Imam Zerkesi kaže: “Pohvalno je pripremiti hranu porodici umrlog, a njima nije dozvoljeno pripremati hranu drugima.” (Vidjeti: Serhuz-Zerkesi, (2/357-358).

Dakle, sunnet je pripremiti hranu za porodicu umrlog. Abdullah b. Džafer kaže da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Pripremite hranu za Džaferovu porodicu. Snašla ih je nevolja.” (Edu Davud i Ibn-Madže sa ispravnim lancem prenosilca).

Ako porodica umrlog posluži pridošle goste kahvom ili sokom neće smetati, inša-Allah, ali bez pripreme hrane, a Allah najbolje zna.

Es-Selamu alejkum!
odgovorio Mr. Safet Kuduzović (03.11.2004)

Preuzeto sa stranice:islamskiedukativni.wordpress.com