Koja pitanja je zabranjeno postavljati?

Zabranjeno je bespotrebno i mnogo pitati

Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenio je da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Nemojte me pitati o onome što prećutim! Zaista je one prije vas uništilo to što su zapitkivali svoje vjerovjesnike i razilazili se s njima. Zato se klonite svega što vam zabranim, a od onoga što vam naredim uradite koliko možete.”

El-Mugira b. Šu'ba, radijallahu anhu, prenosi sljedeće Resulullahove, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: ‘Zaista vam je Allah zabranio neposlušnost prema majkama , zakopavanje živih djevojčica, uskraćivanje onoga što morate dati i traženje onoga što vam ne pripada; a mrzi pri vama tri stvari: ćula-kazala, bespotrebno neumjesno zapitkivanje i rasipanje imetka.’

Ebu Hurejra, radijallahu anhu, rekao je: “Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, jednom je prilikom kazao: ‘Allah pri vama voli tri stvari, a mrzi druge tri. Voli da Ga obožavate i nikoga Mu ne pripisujete; da se svi držite za Allahovo uže i da se ne razjedinjujete; a mrzi sljedeće: ćula-kazala, bespotrebno neumjesno zapitkivanje i rasipanje imetka.’

Propisi vezani za poglavlje

Veliki hanbelijski autoritet Ibn Redžeb zapisao je sljedeće: ” … dakle, ovi nas hadisi upućuju na to da je zabranjeno bespotrebno pitati o stvarima čiji će odgovor rastužiti onoga koji pita, kao naprimjer pitanje: ‘Da li je taj i taj dženetlija ili džehenemlija’; ‘Da li je taj i taj otac toga i toga’ i sl. Također je zabranjeno pitati u smislu pretjerivanja, razonode i ismijavanja, što su činili mnogi licemjeri i neki drugi ljudi. Slično tome jeste traženje i sugeriranje da se objave ajeti, a što su činili sljedbenici Knjige i mnogobošci. Ikrima i neki drugi autoriteti tvrde da je ajet objavljen tim povodom. U to ulazi i zapitkivanje o gajbu, koji je Svevišnji Allah ljudima učinio nedostupnim, naprimjer: o vremenu nastupanja Sudnjeg dana, o duši i sl.

Hadisi nas također upućuju na to da je zabranjeno mnogo zapitkivati o halalu i haramu, iz bojazni da će baš to pitanje biti razlogom da Svevišnji Allah objavi ajete i to zabrani, kao naprimjer slučaj kada je neki ashab upitao da li je obavezno hadž obaviti svake godine. Sa'd b. Ebu Vekkas, radijallahu anhu, prenio je sljedeće Resulullahove, sallallahu alejhi ve sellem, riječi upozorenja: ‘Najveću nepravdu prema muslimanima učinio je onaj musliman koji upita o nekoj stvari, pa je Allah zabrani usljed toga pitanja.

Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, nije dopuštao muslimanima u Medini, iskrenim vjernicima: muhadžirima i ensarijama da mnogo zapitkuju, to je dopuštao samo beduinima i delegacijama koje su dolazile kod njega, a s ciljem da ih pridobije za islam. Imam Muslim u Es-Sahihu zabilježio je sljedeće riječi plemenitog ashaba En-Nevvasa b. Sem'ana, radijallahu anhu: ‘Boravio sam s Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, u Medini, a od seobe u Meku odvraćalo me samo to što sam ga o tome morao upitati; kada bi neko između nas odlučio da preseli u Meku, uopće ne bi upitao Resulullaha, sallallahu alejhi ve sellem.'70 U njegovoj hadiskoj zbirci zabilježene su i sljedeće Enesove, radijallahu anhu, riječi: ‘Bilo nam je zabranjeno pitati Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, o bilo čemu, a bilo nam je izuzetno drago kada bi došao razuman beduin i pitao ga, a mi slušali.’

Doduše, nekada su ga i pitali o stvarima prije nego što se dese, ali zato da bi se znali ravnati prema datim prilikama. Između ostalog, upitali su ga: ‘Sutra ćemo se sukobiti s neprijateljima a nemamo noževe, da li životinje možemo klati trstikom?'72 Isto tako, pitali su ga u vezi s vladarima koji će vladati određeno vrijeme nakon Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: da li im se moraju pokoravati, odnosno da li se mogu dići protiv njih. Huzejfa, radijallahu anhu, pitao ga je o smutnjama i tražio savjet šta da čini kada se one pojave.

Neki ljudi misle da je povod zabrane bespotrebnog zapitkivanja isključivo bojazan da Svemogući Allah ne zabrani, odnosno ne naredi ono o čemu je neko upitao, a što će ljudima teško pasti, i to se moglo desiti samo za vrijeme Resulullaha, sallallahu alejhi ve sellem, ali ne i nakon njegove smrti. Ovo, naravno, nije jedini razlog. To je zabranjeno i zbog toga što se nakon pitanja iščekuje objava Kur'ana, tim prije što na svako postavljeno pitanje dolazi i odgovor.

Drugim riječima, prethodni hadisi znače sljedeće: Svevišnji Allah i Njegov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, objasnit će muslimanima sve što se veže za vjeru, te zato nema potrebe za postavljanjem pitanja. Ovo je zato jer Svemogući Allah zna šta ljudima koristi bolje nego oni sami, i sve ono u čemu je dobro i korist za njih, Svevišnji će Allah u startu objasniti, bez prethodnog pitanja: ‘To vam Allah objašnjava, da ne zalutate.’ (En-Nisa, 176)

Da zaključimo: na osnovu prethodnog neumjesno je postavljati bespotrebna pitanja o pojedinim stvarima ili događajima, posebno prije nego što se nešto desi, kud i kamo važnije od toga jeste ispravno razumijeti Objavu, ajete i hadise, dosljedno ih slijediti i prakticirati.

———–

Iz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 1. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali

Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-1.pdf