Upotpunnjavanje ruku’a i sedžde obaveza je. Namaz u kojem ova dva rukna nisu upotpunjena nije ispravan. Allahov Poslanik, ﷺ, jednom je prilikom vidio čovjeka da klanja ne upotpunjavajući ruku’, a sedždu je činio kao pijetao kada kljuca zrnje, pa je taj njegov namaz ovako prokomentirao: “Kada bi umro na ovome što čini, ne bi umro kao sljedbenik Muhammedovog, ﷺ, ummeta. On liči na gladnog čovjeka koji jede hurme: uzme jednu ili dvije koje mu ništa ne koriste, niti glad utole.” (Bejheki, Ibn Huzejme i Taberani, 4/115-116/3840, s dobrim lancem prenosilaca, tvrde imam Munziri i Hejsemi.) U autentičnom predanju stoji da je Resulullah, ﷺ, rekao: “Najgori kradljivci jesu oni koji kradu od svoga namaza.” “Allahov Poslaniče, kako se krade od namaza?!”, upitaše ashabi, a Poslanik, ﷺ, odgovori: “Neupotpunjavanjem ruku’a i sedžde.” (Ahmed i Ibn Hibban, 5/206/1888, sa ispravnim lancem prenosilaca, tvrde imam Hakim, Zehebi i Busiri.) Imam Buharija zabilježio je predanje u kojem stoji da je Huzejfe, radijallahu anhu, vidio nekog čovjeka da klanja, ali ne upotpunjava ruku’ i sedždu, pa mu je rekao: “Nisi klanjao, a kada bi umro na tome, ne bi umro na fitri na kojoj je stvoren Muhammed, ﷺ.” Imam Bezzar u svome Musnedu, 7/241-242/2819, dodaje da je taj čovjek rekao kako već četrdeset godina tako klanja, pa mu je Huzejfe b. Jeman, radijallahu anhu, rekao: “Allaha mi, nisi obavljao namaz četrdeset godina.” U nekim predanjima, opet, stoji da će ljudi klanjati šezdeset godina, a njihovi namazi neće biti primljeni, jer neće upotpunjavati ruku’ i sedždu. Jedno takvo zabilježio je Asbehani u djelu Et-Tergib, 2/236, s dobrim lancem prenosilaca. (Vidjeti: Es-Silsiletus-sahiha, 6/1/81.) Ibn Mes’ud prenosi da je Poslanik, ﷺ, rekao: “Nije ispravan namaz onoga čovjeka koji ne smiri leđa na ruku’u i na sedždi.” (Tirmizi, Nesai i Darekutni, 1/340/1301, sa ispravnim lancem prenosilaca, tvrde imam Tirmizi, Darekutni, Iraki, Sujuti i Ševkani.) Navevši ovaj hadis, imam Ševkani konstatirao je: “Hadis je dokaz da je smirivanje leđa na ruku’ i sedždi obavezno. Većina islamskih pravnika smatra da nije validan namaz onoga ko tako ne čini.” (Vidjeti: Nejlul-evtar, 2/252, i El-Kavlul-mubin fi ahtail-musallin, str.120-121.) U drugom predanju stoji da Uzvišeni Allah ne obraća pažnju na namaz čovjeka koji se ne smiruje na ruku’ i sedždi. (Dija Makdisi, u djelu El-Muhtara, 8/167/183, Taberani, 8/405-406/8261, s vjerodostojnim lancem prenosilaca, a imam Hejsemi, u djelu Medžmeuz-zevaid, 4/22, tvrdi da su njegovi prenosioci pouzdani.) Imam Kurtubi naveo je i potvrdio Ibn Abdulberrove riječi: “Nije ispravan ruku’, ni stajanje poslije ruku’a, ni sedžda, ni sjedenje između dvije sedžde sve dok se klanjač potpuno ne smiri u svakom položaju. I to je stav većine učenjaka.” (Vidjeti: Tefsirul-Kurtubi, 1/347.) Dakle, neophodno je paziti na način obavljanja namaza, jer je primljen samo onaj namaz koji se ispravno obavi. Poslanik, ﷺ, govorio je: “Čovjek klanja a od namaza mu bude upisana samo desetina, ili devetina, ili osmina, ili sedmina, ili šestina, ili petina, ili četvrtina, ili trećina, ili polovina.” (Ebu Davud i Ebu Ja‘la, 3/189-190/1615, s dobrim lancem prenosilaca.)

Dr. Safet Kuduzović

U džamiji u kojoj ne postoji stalni mujezin ezan će učiti onaj čovjek koji ima ljepši i prodorniji glas. Kada je Abdullah b. Zejd usnio čovjeka koji ga je poučio ezanu, došao je Poslaniku, ﷺ, i  on mu je naredio: “Pouči Bilala onome što si usnio, i neka on uči ezan, njegov je glas prodorniji od tvoga.” (Ahmed i Ibn Hibban, s dobrim lancem prenosilaca.)

U jednom predanju stoji da je Resulullah, ﷺ, naredio otprilike dvadeseterici ashaba da prouče ezan pred njim, pa mu se dopao glas Ebu Mahzure Evsa Džumehija, pa ga je poučio ezanu i ikametu. (Darimi i Ibn Huzejme, sa ispravnim lancem prenosilaca.) A Allah najbolje zna.

Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović

Musliman mora prije namaza odrediti pravac kible: prvo će pitati, a ako nema nikoga u blizini, tada će njen pravac odrediti pomoćnim sredstvima. Kada je riječ o vašem slučaju, svako je bio uvjeren u jedan pravac, i bili ste dužni klanjati ponaosob, ne u džematu. Nijednom od vas nije bilo validno klanjati okrećući se na stranu koja, po njegovom mišljenju, nije pravac kible. Ako se nakon završenog namaza uspostavi ili ne uspostavi pravi smjer, namaz svih je ispravan i niko ga neće ponoviti.

Kada je riječ o bacanju kocke (kur’un), tome se pribjegava samo u slučaju kada se radi o istovjetnim pravima ili situaciji u kojoj je ispravno postupiti na više načina. Kada je riječ o okretanju prema kibli, ispravno je okrenuti se samo u jednom pravcu, i princip bacanja kocke ne dolazi u obzir, a Allah najbolje zna.

Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović

Namazi se moraju klanjati u propisanim vremenima, i nije dopušteno zbog posla izostavljati namaze pa ih naklanjavati; to je veliki grijeh. Propisani (farz) namazi moraju se klanjati u stojećem položaju čineći ruku’ i sedždu; nije dopušteno klanjati u sjedećem položaju, osim ako čovjek nije u mogućnosti da stoji, a Allah najbolje zna.

Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović

Kada je riječ o broju rekata koji se navodi u ilmihalima, to je u globalu ispravno. Ispravno je prije podnevskog farza klanjati samo dva rekata sunneta, a poslije farza dva, a može se klanjati prije farza četiri i poslije farza četiri rekata. To je preneseno u vjerodostojnim hadisima. Lijepo je s vremena na vrijeme praktikovati i ove varijante, mada ne smeta da čovjek pretežno klanja četiri rekata prije, a dva poslije farza.

Šerijatom je utemeljeno prije ikindije ponekad klanjati samo dva rekata, tim prije jer je preneseno da je Resulullah, ﷺ, klanjao prije ikindije dva rekata. (Zabilježio Ebu Davud, a imam Nevevi ovaj hadis smatra vjerodostojnim.)

Trinaest rekata jacija-namaza koji se spominju u ilmihalima odnose se na četiri rekata sunneta prije farza, zatim četiri rekata farza, te dva sunneta (sun-sunneta) poslije farza, a potom tri rekata vitr-namaza. Kada je riječ o legitimnosti četiri rekata sunneta prije jacijskog farza, nema jasnog predanja. Naime, nije preneseno niti jedno predanje da je Vjerovjesnik, ﷺ, prije jacije klanjao ni dva ni četiri ni više rekata, nije ni preporučio ni zabranio klanjanje nafile prije jacijskog farza. Jedino što se u vezi s tim može uzeti kao argument jeste sljedeći hadis koji su zabilježili Buharija i Muslim: “Između svakog ezana i ikameta može se klanjati dobrovoljni namaz.” Naime, u hadisu nije određen broj rekata, već je ustvrđena legitimnost dobrovoljnog namaza prije jacije u općem smislu. Otuda, može se klanjati dva ili više rekata, a Allah najbolje zna. (Ovo je pitanje razmatrao Ibn Hadžer, u djelu Fethul-Bari, 2/127.)

Vitr-namaz ne ubraja se u jacija-namaz. Vitr je poseban namaz, u vezi s kojim je Resulullah, ﷺ, jednom prilikom kazao: “Allah vam je dodao još jedan namaz: vitr, pa ga redovno klanjajte.” (Ahmed, sa ispravnim lancem prenosilaca.)

Dakle, vitr-namaz poseban je namaz, a njegovo vrijeme traje do zore, dok vrijeme jacija-namaza, po jačem mišljenju, traje do pola noći, a Allah najbolje zna.

Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović